Naš vrt s organskim biljem dostupan vam je za korištenje tijekom vašeg boravka kod nas. U našem vrtu pronaći ćete autohtone mediteranske biljke koje imaju veliku ulogu u zdravoj hrvatskoj kuhinji, a mnoge imaju i ljekovita svojstva.
Ružmarin
Ružmarin (lat. Rosmarinus officinalis), biljka čije ime potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno “morska rosa”, što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu. Ružmarin je grmolika zimzelena biljka igličastih listova i krhkih svijetloplavih cvjetova, rasprostranjena po sunčanim i kamenitim krajevima hrvatskog obalnog područja i otoka.
Igličasti listovi intenzivnog su mirisa, te pikantnog okusa. U cvjetovima, listovima i grančicama sadrži eterična ulja, čija kvaliteta ovisi o klimi i o sunčanim i zaštićenim položajima. Više od tisuću godina cijenjeni je začin i prirodni lijek. Ružmarin potiče cirkulaciju, poboljšava koncentraciju i liječi glavobolju. Čaj od ružmarina pije se za poboljšavanje probave jer potiče iskorištavanje najvažnijih sastojaka iz namirnica koje se konzumiraju, a često je dobar saveznik u borbi s kilogramima jer potiče mršavljenje.
Ružmarin se koristi za aromatiziranje povrća i mesnih jela, a jedna od naših omiljenih kombinacija je piletina s roštilja s limunom, češnjakom, crnim paprom i ružmarinom.
Majčina dušica
Majčina dušica (lat. Thymus serpyllum) jedna je od najvažnijih začinskih biljaka koje se upotrebljavaju u mediteranskoj kuhinji. Njezin dimni, blago topli, aromatični okus zastupljen je u brojnim tipičnim mediteranskim jelima. Majčina dušica dugo je vremena služila i za medicinske namjene, još od vremena Stare Grčke i Egipta. Naziv „majčina dušica“ dolazi od starogrčke riječi thymos koja znači „dim“. Ta je začinska biljka paljena u grčkim hramovima i njezin dim očaravajućeg mirisa predstavljao je znak odanosti božici Afroditi.
Majčina dušica je poznata po svojem umirujućem djelovanju te sam miris smanjuje stres i pomaže kod opuštanja mišića u tijelu. Koristi se za liječenje glavobolja i migrena te dezinfekciju sluznice usta i ždrijela. Koristi se i za liječenje upale desni te otklanja neugodan zadah. U zimskim mjesecima služi i za ublažavanje kašlja, upale grla i prehlade te gripe. Liječenje anemije i jačanje imunološkog sustava jedan su od zadataka koje obavlja ova biljka, a često se spominje i kao lijek za probavne smetnje.
Priprema čaja od majčine dušice vrlo je jednostavna i za to je potrebno 1,5 – 2 g suhih listova biljke preliti s oko 2 dl kipuće vode i poklopiti.
Bosiljak
Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) je aromatična jednogodišnja biljka, poznati začin, ali i lijek. Basilicon je grčka riječ i znači vladar (kralj) pa neki kažu da je obrok s bosiljkom kraljevski obrok.
Naš mediteranski bosiljak ima blagi okus limuna i omiljen je začin. Kao začin koriste se osušeni cijeli ili usitnjeni listovi i cvjetni vršci bosiljka, a najbolji su svježi listovi. Bosiljak u hrani ili kao čajni napitak potiče probavu, otvara apetit, uklanja upale, grčeve i katar želuca i crijeva te probavne plinove. Čaj od bosiljka pomaže i kod prehlade, kašlja, astme i općenito bolesti dišnih puteva. Naime, eterična ulja djeluju dezinfekcijski i antibakterijski. Ako se čaj pije prije spavanja, olakšava san i smiruje, uklanja nemir i nervozu.
Bosiljak je začin za mnoge umake, tjesteninu, povrće, jela od rajčice, graška i graha. Stavljamo ga u juhe, svježe salate, namaze, u tekućinu za kuhanje ribe i na pržene ribe. Idealan je uz sir i češnjak kao namaz za predjelo.
Trgajte ga prstima jer metalni nož oduzima bosiljku većinu najvažnijih sastojaka. Kao začin jelu dodajte ga na kraju kuhanja kako se vrijedni i ljekoviti sastojci ne bi raspali dugim kuhanjem.
Obožavamo kuhati s bosiljkom, pa Vam preporučamo da isprobate bosiljak u salatama – isjeckajte svježi bosiljak i dodajte ga vašoj salati od rajčica ili mozzarelle; u tjesteninama – lagano prepečene cherry rajčice, maslinovo ulje i bosiljak tvore savršenu ljetnu tjesteninu; i na pizzi- Vaša pizza dobit će novu dimenziju s bosiljkom na vrhu.
Za ugodne ljetne večeri isprobajte i koktel od limunade, gin – tonica i bosiljka.
Lavanda
Lavanda (lat. Lavandula) biljka je koju krasi prekrasan ljubičasti cvijet i opojan miris. Od esencijalnog ulja lavande do sapuna i čajeva od lavande, ovaj živopisni ljubičasti cvijet ima široku primjenu. Poznat je po svojim smirujućim učincima, što ga čini savršenim čajem za spavanje.
Lavanda se upotrebljava više od 2000 godina. Pretpostavlja se da riječ lavanda dolazi od rimske riječi lavare, što znači prati. Stari su se Rimljani kupali u mirisnim kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Upotrebljavali su i sušenu lavandu kod crkvenih obreda i kod poroda. Grci su isto upotrebljavali lavandu, ali više u medicinske svrhe. Riječ je i o vrlo ljekovitoj biljci koja se osobito ističe umirujućim učincima. Prema japanskom istraživanju, već i miris lavande smanjuje stres. Stoga je ova biljka vrlo učinkovita u liječenju potištenosti, tjeskobe i glavobolja izazvanih napetošću. Ima i druga korisna svojstva – olakšava grčeve, potiče probavu, smanjuje nadutost i poboljšava protok žuči. Smatra se da pomaže i kod nekih tipova astme. Lavanda djeluje antiseptički i antibakterijski, a u vanjskoj primjeni smiruje manje kožne infekcije, liječi ugrize kukaca i opekline.
Ako ne iz zdravstvenih razloga, čaj od lavande isplati se isprobati i zbog njegovog nježnog okusa i aromatičnog mirisa.
Origano
Origano (lat. Origanum vulgare) ima biljni, suptilno dimni i topao okus sličan mažuranu i majčinoj dušici. Ta je mediteranska začinska biljka jedinstvena po tome što je njezin okus intenzivniji kada se osuši nego kada je tek ubrana.
Kao začin jelima upotrebljavaju se sušeni i mljeveni listovi. Iako nas asocira na pizzu, najpopularnije talijansko jelo, ova biljka intenzivna i opora mirisa, čiju ljekovitost čine esencijalno ulje i aromatične komponente, danas je sve popularnija primjena u potpori zdravlju. Origano ima širok spektar antibakterijskih, fungicidnih (protiv gljiva), antiviralnih (protiv virusa) i antioksidativnih osobina.
Smilje
Smilje (lat. Helichrysum italicum) biljka je za ljepotu i mladolikost. Prema Homerovom epu, grčki junak Odisej doživio je brodolom i ostao zatočen na otoku. Kada se konačno vratio na feničku obalu upoznao je božanstvenu Nausikaju, lijepu kraljevu kći. Tajna njezine ljepote bilja je u izuzetnom ulju od cvijeta koji nikada ne vene, čak ni onda kada ga se ubere. Prema mitovima, i grčki bog Apolon je na ulazu u Delfe nosio tijaru od posebnog cvijeta, kojom je želio podsjetiti svijet na svoju besmrtnost. Iako su to samo legende, poznato je da postoji cvijeće koje ne vene, čak ni onda kada je ubrano. Riječ je o smilju, našoj domaćoj biljci koja prevladava u mediteranskim krajevima, posebno na sunčanim kamenjarima. No, ono po čemu je ova biljka najpoznatija jest njezino snažno djelovanje protiv starenja kože.
Čaj od smilja zaboravljen je lijek za čišćenje jetre, a idealno je i prirodno rješenje za sve one koji pate od problematične probave.
Narodna medicina tradicionalno preporučuje čaj od smilja za liječenje dišnih organa i kašlja, za osjetljivost nosne sluznice, alergije i glavobolje, reumatske tegobe, bolesti kože (oblozi i ispiranje).
Kadulja
Kadulja (lat. Salvia) blagotvorno djeluje na zdravlje. Za usnu šupljinu i grlo čaj od kadulje je jedan od najučinkovitijih i najsigurnijih prirodnih lijekova, a koristi se i za probavne tegobe, upale usne šupljine, kao pomoć kod regulacije znojenja, jačanje imunološkog sustava. Čaj od kadulje sadrži razne moćne biljne spojeve. Konkretno, njegovi antioksidansi djeluju na neutralizaciju štetnih spojeva koji se nazivaju slobodni radikali.
Kadulja je često korištena i kao začin u mediteranskoj kuhinji. Vrijedi isprobati recept s teletinom, pršutom i kaduljom, odnosno jelo Saltimbocca.
Menta
Menta ili metvica Metvica (lat. Mentha) poznata je kao ljekovita biljka pogodna za pripremu čajeva, a može se koristiti i kao začin u raznim jelima.
Stari Rimljani su mentu koristili kao lijek za liječenje probavnih tegoba, glavobolje, kašlja, urinarnih teškoća, uboda insekata te zmijskih ugriza. Menta kao lijek je u starim vremenima bila poznata i po svojem afrodizijačkom djelovanju. Arapi još i danas piju čaj od mente kako bi potaknuli svoju muževnost. Menta je prepoznatljiva po aktivaciji receptora kože osjetljivih na hladnoću, pri čemu se javlja osjećaj hlađenja. Menta pomaže u otklanjanju stresa, ublažava nesanicu, pomaže u procesu mršavljenja, sprječava nastanak bolesti desni, pomaže u slučaju lošeg zadaha, u suzbijanju infekcija i upala, u suzbijanju peruti, djeluje kao sredstvo protiv nadimanja i još puno toga. Čaj od mente obiluje kalcijem i vitaminom B koji potiču rad imunološkog sustava.
Menta ima široku primjenu i kulinarstvu – upotrebljava se u pripremi slatkih i slanih jela i raznih napitaka. Može se dodati u brojna jela od povrća, a naročito grahorice koje postaju lakše probavljive. Menta se najčešće koristi kao čaj, a odlično se slaže s bosiljkom, limunovom koricom i cimetom.
Odlično se slaže s graškom, krastavcima i rajčicama te ananasom, limunom, narančom i dinjom. Mentu možete dodati u jogurt, ali nama je ipak draža u Mojitu!
Peršin
Peršin (lat. Petroselinum crispum) biljka je tamnozelenih listova koja se najčešće koristi kao začin. No peršin nije samo ukras na tanjurima jer ima brojna ljekovita svojstva.
Peršin je od davnina smatran eliksirom vitalnosti te je jedan od boljih prirodnih lijekova koji pruža bogatstvo vitamina i minerala. U tradicionalnoj medicini se peršin koristi se kao pomoć u otklanjanju problema vezanih uz loš zadah, budući da je peršin bogat željezom, preporučuje se u liječenju anemije, smanjuje razinu lošeg kolesterola, koristi se za smanjenje visokog krvnog tlaka, pomaže u liječenju reumatoidnog artritisa, ubrzava oporavak od prehlada i virusnih infekcija, djeluje kao antioksidans. Svježi peršin možete nasjeckati na sitno i dodati na vrh omleta, rižota ili drugog omiljenog jela prije serviranja. Možete ga dodati i u juhe, variva i salate.
Za dobar početak dana možete ga dodati u jutarnji smoothie.
Peršin možete upotrijebiti i u izradi raznih namaza i umaka kao što je pesto (zajedno s bosiljkom ili umjesto njega).
Svaka od ovih biljaka uspijeva u određeno vegetacijsko razdoblje, ali će vas gotovo sigurno u svako doba godine dočekati neka od njih, isto kao i plodovi voćaka koje ćete pronaći u dvorištu – trešnje, cibora i dinje.
U vili ćete pronaći i zanimljivu knjižicu koktela za koju se nadamo da će Vam biti inspiracija za ukusne koktele spravljene sa svježom lavandom, bosiljkom, ružmarinom, mentom ili drugim začinima iz našeg vrta!
Sve informacije isključivo su informativnog karaktera. Za upotrebu ljekovitog bilja u zdravstvene svrhe konzultirajte svog liječnika.